Hoće li novi koronavirus promijeniti sve oko nas?
Iako se zbog ozbiljnosti krize tako doima, najvjerojatnije se neće ostvariti najcrnji scenarij. Otkad je započela pandemija nebrojeno puno istraživača sudjeluje u pronalaženju bilo kakvog odgovora.
Tako je ustanovljeno da se proteklo desetljeće širila automatizacija rada te da će u narednim godinama doživjeti nagli porast. Prihodi tvrtki strmoglavo će padati, a ljudi odnosno ljudski rad postajat će sve skuplji. COVID-19 neće promijeniti trend automatizacije; proširit će ga.
Dakle, čini se da je virus COVID-19 spreman ubrzati ili pojačati mnoge gospodarske trendove koji su već u tijeku, no s ogromnim posljedicama. Velika većina znanstvenika bavi se dugoročnim učinkom COVID-19 na tvrtke, radnike i državu u cjelini, mogli bismo reći na svjetsku ekonomiju. Svi ovi dosadašnji pokušaji obuzdavanja virusa usporili su brojne svjetske ekonomije. Sve skupa utjecalo je na zabranu kretanja i putovanja, što je dalje za sobom povuklo smanjenje ponude i potražnje. Samim time, došlo je do zatvaranja brojnih tvornica i otpuštanja radnika. Da ne zaboravimo na zabranu uvoza i polagano, ali sigurno propadanje manjih privatnih gospodarstava. Mnogi su ljudi tako ostali bez posla i vlastitih prihoda.
Trgovci na malo i njihovi dobavljači već su odgovorili na brojne trendove u industriji prije samog napada koronavirusa, uključujući preusmjeravanje sa zahtjeva potrošača što je konkretno proizvod, na iskustvo te e-trgovinu. Rezultati su motivirali „ove igrače“ na daljnje inovacije. U doba COVID-19 jednostavno se ubrzala potreba za kreativnošću i prihvaćanjem novih modela u svim segmentima industrije.
Iako se činilo logičnim pretpostaviti da će COVID-19 pogoditi gotovo svaku industriju, čini se da će veliki tehnološki titani poput Facebooka, Microsofta, Amazona, Applea, Googlea, Netflixa i ostalih izaći iz krize jači nego ikad. Vlasnici ovih tvrtki još više će se bogatiti, budući da se kod kuće svi oslanjamo na alate za rad na daljinu, na videopozive, online trgovinu i slično.
